Vitamini B skupine (B kompleks)

Vitamin B1(Tiamin)

Pripada skupini vitamina topljivih u vodi kao i svi vitamini B skupine.Vitamin B1 organska je molekula sa koenzimskim djelovanjem.

Nalazi se  u raznim  namirnicama, neljuštenim žitaricama, kvascu, mlijeku, mesu, 

voću, povrću i orašastim plodovima.

Dnevne potrebe odrasle osobe iznose 1,4mg  B1 vitamina.Bolju iskoristivost tiamina postižemo balansiranom prehranom,obzirom da u mesu i mljijeku nalazimo enzim koji poboljšava njegovu apsorpciju dok se pak u nekim ribama nalazi enzim koji ga razgrađuje što je posebno uočljivo u kulturama koje konzumiraju veće količine ribe napose slatkovodne.Alkohol usporava apsorpciju vitamina B1,razgrađuje se i duljim kuhanjem a povećane su potrebe i uz konzumaciju slatke hrane,prisutnost celuloze u crijevima povećava njegovu sintezu.Veća količina od organizmu potrebne izlučuje se urinom.

 Veću potrebu za vitaminom B1 imaju alkoholičari, želučani i jetreni bolesnici, pri dugotrajnijim infekcijama i stresu.

 Nedostak vitamina B1 izaziva: bolest beri – beri, smetnje u rastu, neurološke poremećaje, umor, pad tjelesne težine, usporenje refleksa, mentalne i psihičke smetnje,slabljenje mišića,srčane smetnje.

Vitamin B2(Riboflavin)

U organizmu sudjeluje u osnovnim reakcijama metabolizma, pa ga nalazimo u svakoj stanici.Vitamin B2 nalazimo u jetri, bubregu, ribama, jajima, mlijeku, siru, zelenom povrću.  Dnevne potrebe za vitaminom B2 uglavnom ovise o unosu energetski bogatih namirnica.Dnevne potrebe  odraslog čovjeka iznose 1,6 mg. Ariboflavinoza,kronični nedostatak vitamina B2 pojavljuje se u ljudi s nepravilnom prehranom a očituje se atrofijom sluznica,peckanjem i crvenilom istih,izbrazdanošću jezika,usporenjem rasta i razvoja te padom fertiliteta.Povećanu potrebu za ovim vitaminom imaju trudnice i dojilje.

Niacin

Nikotinska kiselina (B3). U vodi topiv vitamin. Nalazimo ga u,meso,iznutricama, jaju, mlijeku, ribi, krumpiru, zelenom i povrću. Brzo se resorbira iz crijevnoga trakta a i dio crijevnih bakterija je u mogućnosti sintetizirati niacin.

Dnevne potrebe iznose oko 18 mg. U organizmu niacin može nastati i iz aminokiseline  triptofana unesenog hranom. Za pretvorbu triptofana u niacin potrebni su vitamini B1, B2 i B6.

Manjak  niacina uzrokuje pelagru t promjene  u probavnom traktu ,stomatitis, enteritis i proljev. 

Dnevna potreba  je maksimalno 35 mg. 

Vitamin B6

Vitamin B6 kao i ostali vitamini B skupine topiv je u vodi te objedinjuje nekoliko spojeva( piridoksol, piridoksal i piridoksamin). Svi oblici nalaze se u većini namirnica biljnog i životinjskog porijekla a u manjim količinam sintetiziraju ga i bakterije u crijevima.Nakon apsorpcije iz hrane u jetri prelazi u aktivne metabolite a viškovi se razgrađuju i izlučuju urinom.

Piridoksal  katalizira metabolizam aminokiselina te  sudjeluje u metabolizmu triptofana ,bitan je za  sintezu proteina.

Dnevne potrebe odraslog čovjeka iznose 2,0 mg. Znaci nedostatka B6 vitamina su  su kožne lezije, anemije, promjene u središnjem živčanom sustavu. 

Uzimanje većih količina vitamina B6 je relativno sigurno premda su zabilježeni slučajevi neurotoksičnosti pri dozama oko 200mg.

 Biotin

Znan još i kao vitamin H topljiv je  u vodi  . Nalazi se u mesu napose peradi,voću i povrću.Brzo se iskorištava iz probavnog trakta a dio i sintetiziraju bakterije crijevne flore.

Sudjeluje u metabolizmu ugljikohidrata, masti i bjelančevina.

Nedostatak izaziva promjene na koži i kosi.Jedna od bjelančevina iz sirovih jaja inaktivira biotin te takve osobe mogu imati njegov nedostatak.Biotin sudjeluje u sintezi triptofana i niacina.

Dnevne potrebe iznose 150 µg, do maksimalnih  300 µg.

Pantotenska kiselina (vitamin B5)

U Namirnicama je nalazimo kao slobodnou i u vezanu. Nalazi se gotovo u svim namirnicama.

Pantotenska kiselina brzo se i potpuno apsorbira iz probavnog trakta.
Ulazi u sastav koenzima koji su nužni za iskorištavanje ugljikohidrata i masti.

Preporučeni dnevni unos za je 6 mg. S obzirom na široku dostupnost u namirnicama njen nedostatak je vrlo rijedak.a uzrokovan je najčešće zbog problema sa apsorpcijom.Znaci manjka su neurovegetativne smetnje, kardiovaskularni poremećaji, probavni poremećaji, osjetljivost na infekcije.

Folna kiselina

Folna kiselina (vitamin B9)  derivat je pteridina. U namirnicama folne kiseline ima u  najviše  u jetri, bubrezima, zelenom povrću, kvascu i orasima.Iskorištavanje i apsorpcija najviše se zbiva na sluznici dvanaesnika.

Metaboliti folne kiseline bitni su za sintezu DNK ,eritropoezu(stvaranje eritrocita,leukocita i trombocita).

Dnevne potrebe za folnom kiselinom su 150 – 200 µg. Hranom se dnevno unese oko 500 – 700 µg folata, ali se resorbira oko 50 – 200 µg.

Nedostatk folne kiseline očituje se kao megaloblastična anemija, nedostatak može nastati zbog siromašne prehrane.

Cijanokobalamin

Vitamin B12 u vodi je topljiv vitamin. B12 je jedini  prirodni spoj koji sadržava kobalt.Vitamin B12 nalazi se u ribama, plodovima  mora, žumanjaku, mlijeku i sirevima.

Hranom unesen vitamin B12 oslobađa se u želucu i dvanaesniku te se resorbira i u organzmu pregrađuje u dva spoja nužna za sintezu aminokiselina. Nužan je za normalan rast i prehranu svih stanica. Višak vitamina pohranjuje se u jetri.

Preporučene dnevne doze za  odraslu osobu iznose 1 µg. Nedostatak vitamina B12 je rijedak i češći je u vegetarijanaca.

Nedostatak se manifestira  hematološkim, probavnim i neurološkim poremećajima.